aIgham 21:10
bMt 19:11+
c1Tim 5:14
dMal 2:16; Mt 5:32; 19:3+; Mk 10:11+
eRo 12:18, 14:19
f1Pe 3:1
gRo 2:25; Ga 5:6, 6:15
hYo 8:36; Ga 3:28; Kol 3:24; 1Pe 2:16
i1Kor 6:20; 1Pe 1:18+
jRo 13:11+; 1Kor 10:11; 1Pe 4.7
k2Pe 3:11+; 1Yo 2:15+; Syg 21:1
lLu 14:20
m1Tim 5:5
oHib 13:4
pRo 7:2+; 2Kor 6:14

1 Corinthians 7

Vaiuuŋ ŋgara pida

1Yo, naghaze napamuul saveeŋ pida to ambooda ila rau tiam. Yam asaav tovene: “Ighaze tamoot eta itut liva eta maau, nene poia.” 2Eemoghon ŋgar to ghuruuŋ maat, nene ivot inim tiina. Tovenen ighaze tamoot eta yesuru azuwa tineep saguan pa taudi, ve tilup di pa ghenooŋ maau, nene poia maau. Poia pa yesuru tilup di. 3Vaivaiŋa irau titaghon vaiuuŋ ŋgara. Ighaze liva eta ighason azuwa ighaze yesuru tigheen, nene tamoot irau iyok pani. Ve tamoot tovene paam. Ighaze ighason azuwa ighaze yesuru tigheen, nene liva irau iyok pani. a

4Liva iŋgin tau anoŋa maau. Azuwa tamoot to iŋgini. Ve tamoot tovene paam. Ye iŋgin tau anoŋa maau. Azuwa liva to iŋgini. 5Tovenen yam vaivaiŋa aŋguruut taumim pa ndizwamim malep. Eemoghon ighaze yamru azuwam aghaze asapaar pa taumim, leso apul soso ris pa suŋuuŋ, nene poia. Eemoghon muri, yamru irau alup gham muul. Pa vene, irau atatan ghaara tiam maau, ve Sadan iwat gham ve atap. 6Saveeŋ to nasavia pa saparooŋ, you nasavia pa nagham ŋgar payam moghon. Ve napariaaŋa inim tutuuŋ pa ataghoni ne maau. 7You naghaze le tamtoghon tisob tivai maau tinimale you, ghoro poia. Eemoghon Maaron ighur leed nepooŋ naol naol. Tauto pida tivai, ve pida tivai maau. Ve sa nepooŋ to ye igham pait, nene poia toni pale ineep toman ghiit. b

Saveeŋ iŋarua yes osa ve ndinaara

8Yo, yam osa ve ndinaara, you nasaav payam tovene: Ighaze avai muul maau, ve aneep animale you, ghoro poia. 9Eemoghon ighaze yam irau atatan ghaara tiam maau, avai lak. Pa vene, ghaara tiam ipazaagh gham ve agham sosor. c

Vaivaiŋa irau tipul ndizwadi maau

10Ve yam vaivaiŋa, you naghur tutuuŋ tonene payam: Liva eta irau ipul azuwa ve irab motin vaiuuŋ toni maau. Saveeŋ tonene, nene you taug saveeŋ tiou maau. Nene Tiina toit tau aliŋa. 11Ve ighaze liva eta ipul azuwa ve irab motin vaiuuŋ todi, ye irau ivai muul maau. Ineep moghon. Ve ighaze maau, ye irau imuul ila to azuwa muŋgina, ve yesuru tilup di muul toman lolodi ee moghon. Ve yes nditamoot tovene paam. Tizurun ndizwadi malep. d

Saveeŋ pida to iŋarua yes to ndizwadi tighur ila maau

12Ve yam pida to ndizwamim tighur ila to Krisi maau, you nasaav payam tovene. Ighaze toŋvetaz eta to Krisi azuwa ighur ila maau, ve liva iyok pa nepooŋ todi tonowen, nene tamoot tonenen irau irab motin vaiuuŋ todi maau. Saveeŋ tonene, nene Tiina toit aliŋa maau. Nene you ŋgar tiou. 13Ve ighaze liva eta azuwa ighur ila to Krisi maau, ve tamoot iyok pa nepooŋ todi tonowen, nene liva tonenen paam irau irab motin vaiuuŋ todi maau. 14Pasa, liva ma tamoot to ighaze ighur ila, ye inim ataam pa azuwa to ighur ila maau ne, leso inim Maaron le. Ighaze maau, tone ndinatumim tisami ila Maaron mata. Eemoghon maau. Pasa, yam ndamomim padi, tauto tinim Maaron le.

15Eemoghon ighaze toŋvetaz eta to Krisi azuwa ighur ila maau, ve azuwa tonenen ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze irab motin vaiuuŋ todi, nene ye to ighur ila, irau iyok pani, ve ipuli ila. Ŋgar tovene, le ŋgalsekiiŋ maau. Pasa, Maaron ighaze iit tataghon ŋgar luuma. e

16Yom liva to ughur ila, uwatag maau. Pale unum ataam pa azuwam tamoot ve Maaron igham mulini. Ve yom tamoot tovene paam. Uwatag maau. Pale unum ataam pa azuwam liva, ve Maaron igham mulini. f

Sa nepooŋ to Maaron igham pait, nene lolood poia pani moghon

17Sa nepooŋ to Tiina toit ighuri pait, nene lolood poia pani moghon. Tovenen nepooŋaad to taghami indeeŋ sawa to Maaron ipoi ghiit tanim le, iit tayok pani moghon. Saveeŋ tonene, you napatoot lupuuŋ to Krisi pani irau ndug ndug. 18Tovenen ighaze ŋgeu eta tiziri, ve muri Maaron ipoii inim le, nene ŋgeu tonenen ikaal ataam pa tigharaat tini malep. Ve ighaze ŋgeu eta tiziri maau ve Maaron ipoii inim le, ye igham ŋgar pa ziriiŋ malep. 19Pasa, ighaze tizir ghiit, ma tizir ghiit maau, nene mbeb sorok. Ve ŋgar to taghoniiŋ Maaron tutuuŋ toni, nene mbeb tau. g

20Tovenen sa nepooŋ to tamtoghon eŋaeŋa tighami indeeŋ sawa to Maaron ipoi di tinim le, yes irau lolodi poia pani ve tineep tovene. 21Ighaze yom mbesooŋa sorok, ve Maaron ipoi ghom unum le, lolom ipataŋan pa uraat tiom malep. Eemoghon ighaze ataam poia eta ivot pa upas taum pa uraat tiom tonanan, nene poia. Utaghoni moghon. 22Pasa, ighaze tamtoghon eta inim mbesooŋa sorok, ve Tiina toit ipoii, nene tamtoghon tonenen inim mbesooŋa muul maau. Onoon, uraat to mbesooŋa, ye pale ighami. Eemoghon Krisi ipasi pa samia tapiri to muuŋ ikisi, ve ye inim Krisi le wa. Ve tamtoghon to ighaze ye mbesooŋa maau ve iŋgin tau, ve Krisi ipoii inim le, ye mbesooŋa to Krisi. h

23Aghita. Maaron ighol gham anim le wa. Tovenen anim mbesooŋa pa ŋgar to tamtoghon malep. i

24Tovenen yam toŋvetaz, sa nepooŋ to iit eŋaeŋa taghami indeeŋ sawa to Maaron ipoi ghiit tanim le, iit irau tineep tuŋia ila to Maaron, ve tataghoni tovene gha ila.

Saveeŋ iŋarua yes to tivai sone

25You leg saveeŋ pida pa yes to tivai sone. Saveeŋ tonene, nene tutuuŋ to Tiina toit maau. Nene taug ŋgar tiou. Eemoghon Tiina toit igham poian ghou, ve igham leg ŋgar. Tovenen yam irau aghur ila saveeŋ tiou tonene, ve ataghoni. 26Aazne, iit taneep ila sawa to pataŋani. Tovenen you naghita naghaze sa nepooŋ to aazne iit eŋaeŋa taghami, nene poia pa taneep tovene gha tala. 27Tovenen ighaze yom uvai wa, ukaal ataam pa urab motin vaiuuŋ tiam ve uzurun azuwam malep. Uneep toman azuwam tonanan. Ve ighaze uvai sone, uzuaria ghom pa vaiuuŋ malep. 28Eemoghon ighaze uvai, nene poia paam. Ugham sosor maau. Ve ndiliva papaghu paam. Ighaze tivai, yes tigham sosor maau. Eemoghon you nawatag: Nepooŋ to vaivaiŋa, yes pale tindeeŋ pataŋani naol. Ve lolog pa pataŋani tovene igham gham malep. Tauto nasavia saveeŋ tonene payam.

Tagham ŋgar tiina pa mbeb to taan malep

29Yam toŋvetaz, saveeŋ tiou tonene, pughu tovene. Sawa inim igharau wa. Tovenen aazne ve ila, tagham ŋgar tiina pa nepooŋ toit to taan malep. Tovenen vaivaiŋa nditamoot, yes irau tineep tinimale yes to ledi ndizwadi maau. j

30Ve yes to lolodi ipataŋan, yes irau tineep tinimale yes to lolodi ipataŋan maau. Ve yes to lolodi poia, yes irau tineep tinimale yes to lolodi poia maau. Ve yes to tigholghol ledi mbeb, yes irau tigham ŋgar tovene: Mbeb tonowen, nene mbeb to taudi, leso tikisi mala ne maau. 31Ve yes to tighamgham uraat pa mbeb to taan, nene ŋgar todi ineep ila mbeb tonowen kat malep. Pasa, iit tawatag: Taan tonene toman taan ŋgara, nene irau ineep le alok maau. Ighaze isob tonene. k

32You naghaze pataŋani naol to taan igham lolomim imbumbu ve agham ŋgar naol malep. Tauto nasavia saveeŋ tonene. Ŋgeu paghu to ighaze ighur ila to Krisi, nene ighamgham ŋgar tiina pa Tiina toit ve uraat toni, ve izuaria tau ighaze le igham Krisi lolo poia. 33Eemoghon ŋgeu vaivaiŋ, ye ighamgham ŋgar naol pa mbeb to taan, ve izuaria tau leso igham azuwa lolo poia. l

34Tovenen ŋgar toni inim ru. Ve yes ndinaara ve ndiliva papaghu to tighur ila to Krisi, tovene paam. Tighamgham ŋgar pa Tiina toit ve uraat toni, ve tighaze le tighur ŋgar todi ve lolodi, toman anoŋadi isob ila pani. Eemoghon ndiliva vaivaiŋa, yes tighamgham ŋgar naol pa mbeb to taan, ve tighaze tigham ndizwadi lolodi poia. m

35Saveeŋ tiou tonene, nasavia pa naŋgalsekin gham pa vaiuuŋ maau. Nene nasavia pa nauul gham, leso ŋgar tiam inim ru sob, ve apul taumim kat pa Tiina toit ve uraat toni, ve ataghon ŋgar deŋia moghon ila mata. 36Ighaze ŋgeu eta igham ŋgar ighaze ye irau ivai maau, eemoghon muri, mata iŋgal ighaze ŋgar to igham pa liva to tisia pani, nene deŋia maau, ve ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ivaii, nene poia pa itaghon ŋgar toni, ve yesuru tivai. Nene sosor maau. 37Eemoghon ighaze ŋgeu eta ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze ivai malep, ve irau itatan ghaara toni, ve ighaze tamtoghon eta iŋgalsekini pa vaiuuŋ maau, ve ye itaghon tau lolo ve ivai maau, ye igham ŋgar poia. 38Tovenen ŋgeu to ighaze ivai, nene igham ŋgar poia. Ve ŋgeu to ighaze ivai maau, nene igham ŋgar poia kat.
(7:36-38) Tamtoghon pida to Korin avaat tigham ŋgar tighaze ŋgar to vaiuuŋ, nene poia kat ila Maaron mata maau. Tauto Paulus imbood saveeŋ tonene. Ŋgara pida, matadi iŋgal tighaze saveeŋ tonene iŋarua Korin pida to tiyokia ndinatudi liva pa vaiuuŋ maau. Ve ŋgara pida tighaze saveeŋ tonene iŋarua ndiran pida to tisia ndiliva padi, eemoghon yes rikia tivai di maau. Tovenen ndiliva tonowen tisaŋan tisaŋan le ndaman todi izala wa. Ve ŋgara pida tighaze saveeŋ tonene iŋarua tamtoghon pida to tivai, eemoghon yesŋa ndizwadi tiluplup di pa ghenooŋ maau. Pasa, timatughez: Ighaze yesŋa ndizwadi tilup di pa ghenooŋ, nene pale ipoon di pa Maaron.
,
o

39Ighaze liva vaivaiŋ eta azuwa ineep mata iyaryaar, liva tonenen irau irab motin vaiuuŋ todi maau. Ye irau ineep toman azuwa. Ve ighaze muri azuwa imaat, ve liva tonenen ighaze ivai muul, nene poia. Ye igham sosor eta maau. Eemoghon ivai sorok malep. Ye irau ighita le ŋgeu eta to ighur ila to Tiina toit, ghoro ivaii. p

40Eemoghon you naghita naghaze: Yes ndinaara to tivai muul maau, ve tineep sorok, yes pale tinidi iza ve poia tiina to Maaron iza todi ilib pa yes to tivai muul. Saveeŋ tonene, you naghita naghaze Maaron Avuvu igham pooz payou ve nasavia.

Copyright information for TUCO